Vučedol archaeological site

Arheološki lokalitet Vučedol smješten je uz obalu Dunava (5 kilometara nizvodno od Vukovara) i jedan je od najznačajnijih lokaliteta eneolitika.
Ono što ga čini posebnim jest činjenica da je zbog vrijednosti nalaza i mogućeg određivanja profila cjelokupne manifestacije dao naziv jednoj eneolitičkoj kulturi – Vučedolska kultura - a istovremeno je to i prostor njezinog ishodišta.
Zbog svog izvanrednog geostrateškog položaja Vučedol je bio mjesto stalnog naseljavanja.
U najdubljim slojevima ostali su očuvani tragovi najstarije neolitičke kulture nazvane Starčevačkom. Ipak, kontinuirani život na Vučedolu u međusobnom preplitanju prati se u vrijeme eneolitika, kada se u vremenskom trajanju od 700 godina ovdje izmjenjuju Badenska, Kostolačka i Vučedolska kultura.
Najveći uspon Vučedol je svakako doživio u vrijeme trajanja Vučedolske kulture koja je u cijelom svom trajanju datirana u vrijeme od 3000. do 2200. g.pr.Kr.
Život na Vučedolu odvijao se na tri naseobinska platoa što su u luku okruživala Gradac koji je svojim izdvojenim položajem i izgledom imao značenje akropole. To je bilo naselje zemljoradnika, stočara, lovaca i prerađivača bakra. Materijalna kultura, u kojoj se posebno ističe keramička produkcija, svojom izvanrednom tehnološkom kvalitetom i estetskim vrijednostima govori i o visoko razvijenoj civilizaciji. Ona se odlikuje izrazitim umjetničkim nadahnućem i stvaralačkom snagom koja je pokrenula novi civilizacijski tok.
Vučedolska keramika plijeni pažnju savršenim skladom oblika i smještaja ukrasa.
Najpoznatija keramička posuda je Vučedolska golubica, kultna posuda u obliku ptice, bogato urešena inkrustracijama, a pronađena je 1938. na lokalitetu Gradac.
Vučedolskoj kulturi pripada i Vučedolski Orion koji se smatra najstarijim europskim kalendarom. Posuda s kalendarom pronađena je u Vinkovcima, na mjestu današnjeg hotela Slavonija. Četiri polja na koje je posuda podijeljena simboliziraju četiri godišnja doba, a pojedini znakovi koji se sustavno ponavljaju predstavljaju smjenu mjeseci. Otkriće ovoga najstarijeg kalendara svjedoči o razvijenoj, visokoj civilizaciji i kulturi na ovim područjima prije više od pet tisuća godina.