Gastronomy

Za srijemskim stolom

Putnika bi u ovaj kraj Hrvatske mogla dovesti želja za jednom plemenitijom vrstom odmora. Najbolje je doći kad minu ljetne žege, ili u rano proljeće, netom što šuma propupa… Turistička sezona u onom surovom smislu ovdje ne postoji. Tko voli hodati, može hodati, tko voli biciklirati, ima pred sobom beskonačnu ravnicu i puno neba, a lovcima je dovoljna mirna hladovina hrasta lužnjaka i sav život koji je u njoj skriven. Ovdje možete doći promatrati ptice, jahati lipicance ili obilaziti vinske podrume i seoska domaćinstva.

Na istoku Slavonije živi se sporo i sasvim u skladu s ritmovima prirode. Glavni razlog tomu je kult rada na zemlji, odnosno tradicijska poljoprivreda koja duboko obilježava ovdašnjeg čovjeka – ili je doba sjetve, ili žetve, ili berba jabuka i grožđa, pa priprema zimnice, a onda, tamo oko prvog snijega, i vrijeme za svinjokolju…

Težak rad i uzgoj hrane ovdje su od pamtivjeka neraskidivo povezani pa je temeljni odnos lokalnog stanovništva prema domaćoj namirnici prvenstveno – poštovanje.

Svaki se uzgojeni plod nastoji iskoristiti, a možda i najsnažniji simbol te slavonske kuhinjske racionalnosti upravo je najvažnija životinja ovih prostora – svinja, od njuške do repa.

Kuhinja Slavonije i Srijema bogata je, slasna, kalorična, raznovrsna i vrlo živahna. Ona kao da se opire svim gastronomskim trendovima – zdravorazumska je, drska, ne priznaje podjele na zdravo i nezdravo. Kao da poručuje da život treba slaviti – djelom i jelom podjednako. Uostalom, onaj tko teško fizički radi u svakom zalogaju zna i može uživati.

Povijesna zbivanja i previranja i na tanjurima su ostavila traga pa se utjecaji velike austrougarske gastronomije ovdje susreću s kuhinjskim običajima Otomanskog carstva… Za srijemskim stolom gulaši se krčkaju pod ruku s knedlama, paprikaši, riblji i mesni, začinjavaju se suhom mljevenom ljutom paprikom, a tijesta se dižu i razvlače na veliko, toliko da uvijek bude i malo viška “za svaki slučaj”. Nikad ne znaš tko ti može pokucati na vrata, a “sramota je goste dočekati praznih ruku…”

Domaći su ljudi nadaleko poznati po svom gostoprimstvu, galantni su i široke ruke. Pred gosta se iznosi ono najbolje što se ima – šljivovica odležala u hrastovoj bačvi ili možda lanjska višnjevača, savršeno dozrelo suho meso s tavana, domaća pogača, podlijevani sir, ajvar ili selekcija slavonskih kolača.

Slavonskom je gazdi važno da su njegovi gosti siti i sretni, pa ovdašnja trpeza predstavlja zaista sjajnu vrijednost za novac. Za vrlo umjerenu cijenu ovdje ćete dobiti mnogo – snažne okuse kao i svježinu netom ubrane namirnice.

Barem maleni vrt, barem nekoliko stabala voćaka, barem nekoliko kokica, možda i koja svinja i krava u štali još uvijek će se naći i u mnogim domaćinstvima koja ne žive isključivo od poljoprivrede. Uzgojiti hranu za vlastite potrebe ovdje je više način života, dio običaja i folklora, nego neka velika računica.

A ako u kuhinji koristiš prvenstveno ono što sam uzgojiš, takva hrana je uvijek svježa i sezonska. Tako se ovdje jelo i živjelo davno prije nego što je to postalo moderno gastronomsko pravilo.

Još jednom – priroda diktira ritmove, a čovjek ih prati svojim pokretima. U sezoni obilja i berbe misli se na sutra, na dugu zimu i period mirovanja. Viškovi se oduvijek spremaju za zimnicu – meso se čuva u masti, suši i dimi. Voće ide u kompote, pekmeze i sokove, povrće u kisele salate i umake. A ako treba istaknuti sâm temelj srijemske kuhinje i zimnice, to je onda nezamjenjiva svinjska mast.

Na njoj se peče i kuha, prži i dinsta, njome se podmazuje i cakli. Čak i među slasticama mast ima svoje mjesto, osobito onim baš starinskim, koje se peku po receptima iz prastarih bakinih kuharica…

Svinjska mast univerzalna je i svestrana. Ali i sasvim sama, tek namazana na šnitu domaćeg kruha i posuta solju i ljutom paprikom, ona predstavlja jednostavan, a slastan zalogaj na kojemu su odrasle mnoge ovdašnje generacije. O njezinim se nutritivnim dobrobitima danas puno pripovijeda.

Taj skromni, a okusom toliko bogati obrok dobro ilustrira lokalnu domaću kuhinju. Špajza je uvijek puna i ni u čemu se ne oskudijeva, ali u kuhinji se ne komplicira puno. Svaki se komadić treba znati iskoristiti i u svakoj se sitnici treba znati uživati.

Please, check our offer

Restaurants

Restaurants serving authentic food

Wineries and tasting rooms

Vineyards Syrmia

Rakija producers and tasting rooms

Kulen manufacturers

Gastro events

The Tastes of Syrmia and Slavonia

Honey

Cheese